patos logo novi

 

 

 

„Kulturni dodatak“ lista „Politika“ dobitnik nagrade „Niko Garone“

Vesna-Roganovic-novinar-politikaNa međunarodnom multimedijalnom festivalu Patosoffiranje 11, na ceremoniji otvaranja, dodeljena je nagrada „Niko Garone“ Redakciji „Kulturnog dodatka“ lista „Politika“Nagrada „Niko Garone“ koja se dodeljuje za posebno angažovanje novinara, novinskih redakcija i medijskih kuća u oblasti kulture, ustanovljena je na međunarodnom multimedijalnom festivalu Patosoffiranje 2014. godine.

„Kulturni dodatak“ donosi članke iz oblasti kulture na nedeljnom nivou, čime je afirmiše i čini vidljivijom i prisutnijom u društvu. Ovaj dodatak je trajna inicijativa koja aktuelizuje i podseća na najveća ostvarenja iz svih oblasti umetnosti, prati savremena kulturna i umetnička zbivanja, ali i afirmiše i podržava istraživanja i osvrte na značajna klasična umetnička ostvarenja. Pristup temama iz kulture karakteriše se otvorenošću za različita mišljenja i stavove, zauzimanjem različitih tačaka gledišta, dok je fokus bavljenja na temama od javnog interesa.

Komisiju za izbor dobitnika za ovu godinu činili su direkcija Festivala i dobitnici nagrade za 2014. godinu (za Redakciju „Kulturnog dnevnika“ RTS-a, Mirjana Bjelogrlić Nikolov, odgovorni urednik; za Portal za kulturu jugoistočne Evrope SEEcult.org, Vesna Milosavljević, direktorka; kao i novinari smederevskih medija Snežana Glišić i Dragan Pavlović).

Nagradu je na ceremoniji otvaranja uručila Vojka Pajkić, u ime redakcije Kulturnog dnevnika RTS-a, a primila je urednica „Kulturnog dodatka“ Vesna Roganović. U nastavku teksta prenosimo reč prilikom primanja nagrade „Niko Garone“ na otvaranju 11. Patosoffiranja u Smederevu 27.8.2015. godine.

VREME PARADOKSA

Živimo u paradoksalnom vremenu.
Nikad kultura nije više obilovala novim vizuelnim, performativnim i drugim multimedijalnim formama – i nikad se nije više govorilo o njenoj ugroženosti.
Nikad nismo imali toliko literarnih i umetničkih zvezda kao kolumniste u novinama i blogovima – i nikad reč intelektualca nije
imala manji odjek i uticaj u društvu (a kamoli politici).
Nikad nismo imali više kulturnih menadžera – i nikad kulturne institucije i ustanove nisu lošije poslovale i tavorile u besparici.
Nikad nismo imali više izdavača i knjiga – i nikad manje biblioteka i čitalaca one prave, lepe književnosti.
Nikad nismo imali više slikara, skulptora i konceptualaca – i nikad toliko zatvorenih muzeja i toliko mnogo umetničkog kiča.
Nikad nismo imali više glumaca na političkoj sceni – i nikad manje političara u publici pred pozorišnom scenom.
Nikad nismo imali više novina i medija – i nikad manje kulturnih rubrika u njima.
Nikad nismo imali više pesnika – i nikad manje poezije u našim životima...
Doduše, nikad nam nisu više pretili krajem istorije (time i krajem kulture) – i nikad nam istorija nije žešće kucala na vrata.
Zahvaljujući onome što festival Patosoffiranje čini već više od decenije, zahvaljujući energiji i entuzijazmu svih vas koji ste se ovde večeras okupili, smemo reći da smo, ipak, preživeli i taj famozni kraj istorije.
I da svi skupa, okupljeni na ovoj umetničkoj svetkovini postajemo i
ostajemo deo jedne neponovljive i trajne kulturne i istorijske priče.

Vesna Roganović, urednica „Kulturnog dodatka“ lista „Politika“

Biografija

Vesna Roganović je radila kao novinar i urednik kulture u dnevnim listovima Borba, Nova Nada i Blic. Zbog cenzure napušta Blic i sa grupom urednika vodi nezavisno glasilo Demokatija (1996-1998), gde je takođe uređivala kulturnu rubriku. Od 1999. zaposlena u dnevnom listu Danas, u kome je osim  informatičkog dodatka uređivala i književni i više specijalizovanih dodataka iz obrazovanja i kulture. Za uređivanje ovih dodataka dobila je nagradu Univerziteta umetnosti u Beogradu. Godinama sarađuje kao autor i urednik u književnim magazinima. U novinarskoj karijeri, pored ostalog, pokrivala brojne kulturne događaje u zemlji i svetu, i intervjuisala najuglednije domaće i svetske pisce, među kojima i nekoliko nobelovaca. Autor je 25 prevoda knjiga sa engleskog. Pored ostalih, to su i četiri knjige proze i eseja Čarlsa Simića, romani o Hariju Poteru (sa sinom Draškom), i niz dela savremenih kanadskih, britanskih i američkih pisaca.